KLJUČNI PROBLEMI SLIJEPIH OSOBA

15. listopada obilježava se Međunarodni dan bijelog štapa. Tom prigodom osvrnuli bih se na strateške prioritete odnosno probleme slijepih osoba u Republici Hrvatskoj. Osobito se to odnosi na Izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi te Zakon o inkluzivnom dodatku za osobe s invaliditetom.

1. IZMJENE I DOPUNE ZAKONA 0 SOCIJALNOJ SKRBIstap11111111

U pripremi Nacrta Zakona o socijalnoj skrbi treba uzeti u obzir sljedeće:

  • Osobna invalidnina koju osobe s oštećenjem vida ostvaruju temeljem Zakona o socijalnoj skrbi ne smije ovisiti o dohodovnom i imovinskom cenzusu s obzirom da se navedeno pravo ostvaruje u svrhu podmirivanja povećanih troškova života uzrokovanih invaliditetom. Naime, uvođenjem cenzusa gubi se svrha ovog prava osobito u dijelu izjednačavanja mogućnosti osoba s oštećenjem vida.
  • Sve osobe s oštećenjem vida koje temeljem Uredbe o metodologijama vještačenja pripadaju u 4. stupanj težine oštećenja vida, trebaju ostvariti pravo na osobnu invalidninu. Pri tome je nužno da Uredba o metodologijama vještačenja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava propiše dostatnu metodologiju za vještačenje oštećenja vida kao specifičnog osjetilnog oštećenja koje predstavlja teško, a ne teže oštećenje.

2. INKLUZIVNI DODATAK

Do danas nisu ostvareni značajniji pomaci u pitanju rješavanja inkluzivnog dodatka. U nedavno objavljenom e-Savjetovanju o Planu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike za 2021. godinu, uočeno je kako ponovno nije u planu donošenje dugo očekivanog Zakona o inkluzivnom dodatku, što je potvrdio i ministar Aladrović na sastanku s Pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom. Iznimno smo nezadovoljni time s obzirom na ogromni značaj ovog zakona za slijepe osobe.

Ključna je izrada kvalitetnog Zakona o inkluzivnom dodatku kao jedinog zakona koji bi regulirao prava

svih osoba s invaliditetom na naknadu koja kompenzira povećane troškove života osobe s invaliditetom i koja bi omogućila dostojanstvo i ravnopravno uključivanje u život zajednice. Budući da

inkluzivni dodatak predstavlja kompenzacijski novac kojim bi slijepe osobe podmirile troškove prouzročene oštećenjem vida, na taj bi se način osiguralo izjednačavanje mogućnosti, socijalno uključivanje i dostojanstveniji život osoba s invaliditetom. Za ovu naknadu nikako ne smije postojati cenzus jer time ona gubi svoj smisao izjednačavanja mogućnosti, već se ona treba gledati isključivo kao kompenzacijski dodatak zbog postojećeg invaliditeta.